30. lipnja 2005. u večernjim satima na Veterinarski fakultet u Zagrebu dovezena su 43 psa beaglea iz uzgajivačnice pasa za pokuse u Italiji. Prema pouzdanim saznanjima dobivenima od djelatnika Veterinarskog fakulteta, psi su do kraja tjedna trebali biti na pretragama, a od sljedećeg tjedna su se na njima trebala početi vršiti okrutni pokusi koji će završiti usmrćivanjem svih pasa!

Psi se nalaze u strašnim uvjetima: neprekidno zatvoreni u uskim kavezima, među vlastitim izmetom, bez dnevnih šetnji te kontakta s drugim životinjama i ljudima, koji su nužni za socijalizaciju. Na jednoj od fotografija snimljenih na Veterinarskom fakultetu, vidi se limenka pive ostavljena na rešetki kaveza, a prema svjedočenju izvora s Fakulteta, tehničari zaduženi za brigu o psima nose pse držeći ih za šiju umjesto da ih šeću. Psi neprekidno laju, cvile i udaraju u rešetke kaveza, što se može vidjeti i na snimci, izluđeni nekretanjem, zatočeništvom, stresom i dosadom.

14. srpnja  Prijatelji životinja pozvali su na glasan prosvjed koji se održao ispred zgrade Veterinarskog fakulteta u Heinzlovoj 55 u 12 h.

Na Veterinarskom fakultetu već se najmanje četiri godine kontinuirano obavljaju pokusi namjernog lomljenja kostiju zdravim psima, a potom se prati zarašćivanje kostiju. Upitno je jesu li pritom psi pravilno anestetizirani, tko obavlja pokuse i u koju točno svrhu. Prema izvorima, psi se nakon pokusa koji traje do tri mjeseca rutinski ubijaju, najvjerojatnije smrtonosnom injekcijom u srce, jer bi klasična eutanazija bila preskupa.

Prema članku 28. Zakona o dobrobiti životinja, pokuse na životinjama mogu obavljati pravne osobe, na temelju rješenja o dozvoli obavljanja pokusa koje donosi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, no, prema navodima glasnogovornika, Ministarstvo nije nikada izdalo odobrenje za pokuse na beagleovima na Veterinarskom fakultetu, što znači da se oni odvijaju ilegalno i da izvršitelji pokusa krše Zakon o dobrobiti životinja! Iako su kazne predviđene kršenjem toga članka izrazito male, Prijatelji životinja poslali su prijavu Veterinarskoj inspekciji kojom traže inspekciju i prekid pokusa na beagleovima na Veterinarskom fakultetu te kažnjavanje prekršitelja Zakona maksimalnim predviđenim kaznama.

U subotu, 16. srpnja 2005. točno u podne Edukacijski dječji centar "ARIS" pridružio se aktivistima udruge Prijatelji životinja i brojnim građanima koji su se okupili na Trgu bana Jelačića kako bi još jednom digli glas za zaustavljanje najavljenih pokusa lomljenja kostiju i za spas beagleova s Veterinarskog fakultetu u Zagrebu. Na informativnom štandu Udruge Prijatelji životinja koji je bio postavljen na uglu Jurišićeve i Petrinjske ulice od 10 do 14 sati građani su mogli vidjeti snimku pasa beagleova, snimljenu prošli vikend na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, koje nedvojbeno dokazuju koliko su strašni uvjeti u kojima se psi nalaze i dobiti informacije o cijelom slučaju. 

Laži i neodgovornost nadležnih!

Na press konferenciji održanoj na Veterinarskom fakultetu 14.7.2005. dekanica Ljiljana Pinter ogradila se od cijelog slučaja i izjavila kako 'odgovorno tvrdi' da se psi nalaze samo u karanteni Veterinarskog fakulteta do 21. srpnja, nakon čega će biti proslijeđeni Medicinskom fakultetu, u ime kojega je dozvolu za uvoz 32 beaglea za pokuse iz Italije dobio dr. Slobodan Vukičević. Pred svim medijima dekanica je izjavila i da ne zna ništa o pokusima na psima na njenom fakultetu, da je i za postojanje pasa na Fakultetu saznala tek iz medija, da nije upoznata s time tko će financirati smještaj karantene beagleova i o kakvim se pokusima radi te da će poduzeti sve mjere da se odgovorna osoba za takve propuste, dr. Antun Brkić, predstojnik Zavoda za kirurgiju Veterinarskog fakulteta, primjereno kazni.

Međutim, u talk-showu Otvoreno hrvatske televizije razotkriveno je i potkrijepljeno dokazima kako sve te tvrdnje dekanice Pintar nisu bile istinite!

 Cijeloj hrvatskoj javnosti predočeni su jaki dokazi da je dekanica prije mjesec dana uputila Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva zahtjev za izdavanje rješenja o dozvoli za obavljanje pokusa na životinjama na Veterinarskom fakultetu. Kako je zahtjev pozitivno riješen, pokusi na psima beagleovima mogu započeti svakoga časa! Budući da je Krešimir Koržinek, specijalist ortoped s Medicinskog fakulteta izjavio da njegov fakultet nema uvjeta za držanje pasa niti je tamo bilo planirano obavljanje pokusa na psima, očito je da se oba fakulteta ograđuju od afere.

Prema informacijama nadležnih ministarstava psi su dovezeni na Veterinarski fakultet kako bi se na njima vršili pokusi lomljenja kostiju u svrhu ispitivanja morfogenetskog koštanog proteina (BMP), koji pomaže bržem zacjeljivanju kostiju. Prema navodima medija, pokusi s BMP-om ne samo da su već izvršeni na životinjama, već su prije tri godine provedeni i na ljudima. Prema članku 28. Zakona o dobrobiti životinja, '(2) Pokusi na životinjama prema stavku 1. ovoga članka mogu se dozvoliti samo ako se svrha istraživanja ne može postići drugim dopuštenim znanstvenim metodama' i '(3) Pokusi na životinjama prema stavku 1. ovoga članka mogu se dozvoliti samo ako se pretpostavljena bol, patnja ili ozljeda životinja može etički opravdati očekivanim rezultatima koji su od značenja za ljude ili životinje odnosno znanost'. Prema dosad poznatim informacijama, pokusi nemaju nikakvog znanstvenog opravdanja i služe samo kao paravan za prljave poslove povezane s ogromnim profitom, zbog čega će odgovorni morati odgovarati za kršenje zakona, a psi biti oduzeti.

92% Hrvata javno reklo NE pokusima na životinjama!

U nedjelju, 17. srpnja 2005., nakon poziva Ljiljane Pinter, dekanice Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, aktivisti udruge Prijatelji životinja došli su do šokantne spoznaje: na 20-ak beagleova započeli su pokusi!

Prema tvrdnjama dekanice Pinter, u utorak i srijedu prošloga tjedna, dr. Antun Brkić samovoljno je, mimo svih procedura i zakonitosti, sa svojim suradnicima na projektu polomio kosti 20-tak beagleova, i to unatoč tome što su psi još uvijek službeno u karanteni Veterinarskog fakulteta. Lomljenje kostiju obavljeno je i usprkos činjenici da tzv. znanstveni projekt zbog kojeg su psima slomljene kosti nisu odobrila nadležna ministarstva te unatoč odrješitom protivljenju udruga za zaštitu, dobrobit i prava životinja, javnih osoba, hrvatskih medija i cjelokupne javnosti.

Prijatelji životinja danas su dobili odobrenje s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu kojom dekanica Ljiljana Pinter 'dozvoljava kontrolu predstavnicima udruga Prijatelji životinja i Savezu udruga za zaštitu životinja grada Zagreba na osnovi njihova traženja da postave službe kontrole nad ulazom u karantenu u Klinici za kirurgiju, ortopediju i oftamologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje se nalaze 32 psa pasmine beagle, a u smislu da se na navedenim psima neće izvoditi nikakvi pokusi'. Tako su aktivisti udruge Prijatelji životinja započeli 24-satno dežurstvo, na koje pozivaju i građane da im se priključe i zaštite pse dok ne budu sigurni. Zainteresirani za dežurstva mogu se javiti na broj telefona 091 2527488, Nina Ćorić. U ponedjeljak, 18. srpnja u 18 sati ispred Veterinarskog fakulteta svoju će potporu udomljavanju beagleova dati Nikolina Pišek i druge poznate osobe iz javnog života.

Ovakav zločin bez presedana u hrvatskoj veterinarskoj i znanstvenoj povijesti i praksi nedvojbeno pokazuje kako se manjkavosti postojećeg Zakona o dobrobiti životinja iskorištavaju kako bi se životinje mučile i zlostavljale, a ne štitile. Nakon što je Prijedlog zakona o dobrobiti životinja kojeg su sastavili Prijatelji životinja krajem prošle godine na saborskoj raspravi ocijenjen i odbijen kao 'futuristički', pitamo se da li se aktualna zbivanja na Veterinarskom fakultetu također mogu okarakterizirati kao 'futuristička'. Da su saborski zastupnici tada imali sluha za taj Prijedlog zakona, ovaj zločin nad životinjama se ne bi mogao dogoditi. Naime, u Prijedlogu zakona o dobrobiti životinja zahtijevali smo, između ostaloga, osnivanje Etičkog povjerenstva, koje bi činili stručnjaci veterinarske, medicinske, biološke, farmaceutske ili zootehničke struke te predstavnici udruga koje djeluju na području zaštite i prava životinja. Dužnost Etičkog povjerenstva bila bi da pruža savjete o pitanjima etike i dobrobiti životinja te da predlaže kriterije i daje mišljenje za izdavanje dozvola za pokuse. Također, Etičko povjerenstvo za zaštitu životinja za pokuse bilo bi ovlašteno da u slučaju povrede etičkog kodeksa, uz istodobno obavještavanje nadležnog upravnog organa za veterinu, trenutno zaustavi izvođenje pokusa.

Prijatelji životinja podnijet će i sudsku tužbu protiv dr. Antuna Brkića (na slici lijevo - slika preuzeta iz Večernjeg lista od 19.7.) i ostalih pojedinaca umješanih u ovu aferu zbog kriminalnih radnji i kršenja svih moralnih i etičkih zakona, a u tom smislu pokrenut će i prikupljanja donacija i sredstava potrebnih za dizanje tužbe. Prof. Ante Brkić, predstojnik Klinike za kirurgiju Veterinarskog fakulteta suspendiran je. 18.7. je navodno završio u bolnici.

Mučitelj (lijevo) i jedna od njegovih bespomoćnih žrtava (desno).

18.7.2005.  Tijekom noći sa 17. na 18. 7. volonteri udruge Prijatelja životinja i građani dežurali su na svim ulazima u Veterinarsku stanicu u Heinzlovoj nastojeći spriječiti prof. Brkića da uđe u karantenu. Dežurstva su se nastavila i tijekom jutra 18.7. kada smo se i mi pridružili volonterima. Iako su mediji dežurali s nama i pratili događanja, televizijske uredničke škare (za razliku od tiskanih medija) su tek šturo izvijestile o cijelom događanju. Nigdje se nije vidjelo kako je "ugledni" dr Capak skoro napao jednu volonterku, pljuvao i vikao da nas može biti sram. Nas !!! Mr Berislav Radišić koji je zajedno s dr. Brkićem polomio kosti 22 bigla bez odobrenja prolazio je pored nas kao da ne postojimo, očito uvjeren u svoju nedodirljivost. Ostali djelatnici u bijelim kutama kao da su zaštićeni aurom svetosti prolazili su pored nas kao da ih se sve skupa ne tiče. U samoj zgradi Centra za eksperimentalnu kirurgiju gdje se nalazi karantena sa beaglovima odvijaju se bučni građevinski radovi koje smo jedva podnijeli nekoliko sati dežurstva. Mogli smo samo zamisliti kako je psima koji u kavezima metar sa metar u totalnom smradu vlastitog izmeta, polomljenih nogu već tjednima borave. Na inzistiranje medija da još jednom uđu u karantenu da se osvjedoče o stanju pasa, ponuđeno je da uđe tek dvoje predstavnika udruga - bez medija kojima je dopušteno tek slikanje s vrata - jer, navodno, nemaju više zaštitnih odijela !

Tijekom jutra jedan od "uglednih" djelatnika fakulteta prolazeći pored volontera i građana okupljenih ispred ulaza na Kirurgiju smiješeći je dobacio kako je došao eutanizirati pse, a na užasnut izraz lica okupljenih dodao: "Ma šalim se, neću još!" Duhovit čovjek, nema što !

Prof. dr. Dražen Matičić koji je preuzeo dužnost predstojnika za Kirurgiju veterine to jutro, i koji se ogradio od svega što se događalo obećavši da nikakvih eksperimenata na beaglovima više neće biti, požalio se na, citiram, "linč koji mediji provode nad Veterinarskim fakultetom i njegovim djelatnicima". Interesantno je kako su to osjetljive dušice koje informiranje javnosti o katastrofalnoj praksi koja se godinama provodi na Veterinarskom fakultetu u tišini (a eto ovaj put nisu imali tu sreću da užasi iz njihovih kaveza i operacijskih dvorana ne prodru u javnost) nazivaju "linčem", dok se zaklinju da nitko ništa nije znao o neodobrenom lomljenju nogu 22 bigla koji su bili u njihovoj skrbi. Potpuno je besmisleno slušati priče o neupoznatosti bilo kojeg djelatnika o stanju pasa, kada je dovoljno pet minuta provesti IZVAN nastambe u kojoj se nalazi karantena i čuti jauke koji smrzavaju krv u žilama.

Nakon više od 24 sata dežuranja volontera udruga i građana oko zgrade Veterinarskog fakulteta, Prijatelji životinja uspjeli su dogovoriti i provode dežurstva u samoj zgradi, ispred prostorija gdje se nalaze psi, uz kontrolu ulaska i skrbi. Nadzor Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa potvrdio je nelegalnost pokusa, a čeka se i rješenje veterinarske inspekcije.

U 18:00 h oko zgrade Veterinarskog fakulteta okupili su se ponovo volonteri udruga, brojni građani i neke javne ličnosti sa svojim psima među kojima je bilo najviše beaglova koji su imali sreću da imaju ljude koji ih vole. Nakon službene izjave za medije predsjednika udruge Prijatelji životinja Luke Omana, jedan od okupljenih građana, ispričavši se unaprijed okupljenima, hrabro je postavio pitanje: "Imaju li dotični profesori i doktori djecu? Kako bi im bilo da netko na njima vrši eksperimente?" te decidirano izjavio: "Radije ću trpiti bol, nego da uzmem lijek dobijen na ovaj način!"

Među transparentima od kojih je najviše pažnje privukao onaj naslovljen: "Svaki pas je bolja osoba nego dr. Brkić", nalazio se i mali transparent privezan ispod vrata jednog prekrasnog, glasnog, samojeda koji je glasio: "Ne mučite moje prijatelje! Oslobodite ih!"

EDC "ARIS"

Moj-pas (iz Jutarnjeg lista), 31.8.2005.: Unatoč suspenziji, Brkić počeo raditi

Vijest na Student Net-u : Pravda je pobijedila, psi su slobodni !

Iskon portal: Moguće i zatvorske kazne

Večernji list, 5.8.2005.: Gdje je 159 biglova sa Zagrebačke medicine

Vjesnik, 27.7.2005.: Hebrangu najvažniji obračun

Nacional, 22.7.2005.: Udomljeni biglovi

T-portal, 22.7.2005.: Izmučeni psi napokon na slobodi

Index.hr, 20.7.2005.: Ministarstvo poljoprivrede podnijelo prekršajnu prijavu protiv Vet. fak.

Monitor Statistica, 19.7.2005.: To nije obmana, to je čisti kriminal

Novi list, 19.7.2005.; Veterinarski inspektor Devčić odbio komentirati "aferu bigl"

Index.hr, 18.7.2005.: Tužiteljstvo požuruje istragu "slučaja bigl"

T-portal, 18.7.2005.; Obustavljeni pokusi na biglovima

Novi list, 18,7,2005: Skandal: Biglovima ipak polomljene noge

Večernji list, 17.7.2005.: Dr. Brkić biglima već polomio kosti

Glas Slavonije: Iza svega stoje moćni lobiji i novac

Mama-mami, obiteljski portal, 17.7.2005.: Nehumani pokusi na psima

Index.hr, 15.7.2005.: Pokusi na biglima pokriće za nešto iza čega se krije velika lova

Novi list, 15.7.2005.: Stravični pokusi u sklopu sveučilišta

T-portal, 14.7.2005.; Stop stravičnim pokusima i ubijanjima psa

Globus; Apel iz Pariza

 23.7.2005.  - Večernji list  - izvaci iz intervjua s rektoricom Zagrebačkog sveučilišta Helenom Jasnom Mencer -

Prema onome što je utvrdio Upravni nadzor Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, profesori Brkić i Vukičević mnogo su toga napravili mimo zakona, a Vukičevićevo istraživanje na 66 bigla prije dvije godine američki znanstvenici ocijenili su jednim od najokrutnijih i najkrvavijih u znanosti. Mislite li da se Zagrebačko sveučilište i Hrvatska trebaju sramotiti zbog njih?
Treba vidjeti kakva su pravila u nas, a kakva u razvijenim europskim zemljama, kakav je poslovnik bioetičkog povjerenstva, kakvi su kriteriji i standardi i poštuju li se oni. Zapitala sam se pri ispitivanju nekih lijekova na Rebru, prije možda godinu dana, za neke strane tvrtke, mislim da je Pfeizer to plaćao, zašto je taj Pfeizer došao ovamo. Je li to zato što hoćemo zaraditi ili je to mogućnost da se sudjeluje u novim istraživanjima? Ili...? Bilo bi strašno da se neka istraživanja zabranjuju zakonima i pravilima vani, a da se to onda radi u Hrvatskoj jer mi to još nemamo tako dobro zakonski uređeno. I da na nama netko izvana tako zarađuje. Mi moramo, ako hoćemo biti respektabilna država, imati najbolje svjetske standarde i zakone.

Najavom da se istraživanje seli u Johannesburg prof. Vukičević neizravno je potvrdio da se takvi projekti mogu raditi još samo u Južnoafričkoj Republici i u Hrvatskoj. Mislite li da mi trebamo biti u istom košu?
Ne smijemo. Jako mi je žao što je tako. Stalno se pitam što je etički i bioetički ispravno u istraživanju lijekova.

Pojedini znanstvenici tvrde da je kultura živih stanica dobra podloga, a usto, ovaj pokus, umjesto na biglima, mogao se, prema mišljenju jednog američkog znanstvenika, ispitati i na lešinama životinja, starim ili čak umjetnim kostima, samo je to skuplje. Trebamo li mi štititi nečiju zaradu ili etiku i moral?
Sigurno trebamo voditi računa ponajprije o moralnosti i etici. Kad se o tome počelo pisati i izvještavati u medijima, moja četiri unuka, shvativši što se dogodilo, rekla su: "Užas na tom Veterinarskom fakultetu. I ti si rektorica?!" I drugi su komentirali slično i to je normalna reakcija većine ljudi. A ja sam se cijelo vrijeme pitala zašto sve to baš ovdje, kako je vani, što je alternativa i tko od toga očekuje profit.

Dekanica veterine suspendirala je prof. Brkića, vi ste Vukičevića prozvali zbog zloporabe žiga i prostora Medicinskog fakulteta. Zašto dekanica Medicinskog fakulteta ništa nije poduzela?
Razgovarala sam s dekanicom Čikeš. Mnogo je toga poduzela, a ništa drastičnije nije učinila jer čeka povratak prof. Vukičevića. Raspitivala se kod bivših dekana otkad se Udruga za kalcificirana tkiva koristi prostorima i žigom, a prof. Vukičević joj je odgovorio da je to zabuna činovnika, tako se pravdao. No, on će doista trebati imati konkretne argumente za učinjeno.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

 22.7.2005.  - Vjesnik - Pokusi na životinjama gubitak su vremena i novca

Mučenja životinja u laboratorijima nisu izložena suđenju pa se pod krinkom istraživanja provode najgora nedjela. To je sramota naše dehumanizirane civilizacije, izjavila je Brigitte Bardot u intervjuu za Vjesnik
Jedna od najpoznatijih francuskih glumica u povijesti pretvorila se nakon završetka filmske karijere u jednu od najpoznatijih zaštitnica životinja na svijetu. Slavna Brigitte Bardot s tim je ciljem još 1986. osnovala i fondaciju koja nosi njezino ime, te je otad u Francuskoj i svijetu pokrenula niz dobrotvornih akcija za pomoć životinjama. Javnim apelom upućenim hrvatskoj javnosti i predsjedniku Stjepanu Mesiću oglasila se ovih dana i u povodu afere s psima biglovima na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu.
Iako novinske intervjue daje iznimno rijetko - njezini su nam suradnici čak rekli »gotovo nikad« - naša su je pitanja, kazala je, ponukala da promijeni svoju praksu komuniciranja s javnošću pa je Vjesniku dala ekskluzivan intervju. Pritom smo zamoljeni da s njome ne razgovaramo kao s bivšom filmskom zvijezdom, nego da u prvi plan stavimo mučenje životinja i njezino humanitarno djelovanje.
• Osim hrvatskoj javnosti, apel ste uputili i Predsjedniku. Zašto?
- Da, uputila sam poziv Hrvatima, točnije, prvome među njima, dakle predsjedniku, da se angažiraju u osudi stravičnih pokusa što se obavljaju na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu nad više desetaka pasa biglova. Znam da i Predsjednik ima psa, Fonga, te se nadam da neće ostati neosjetljiv prema patnjama tih nesretnih »pokusnih kunića« kojima se lome kosti na pokusima stravične surovosti.
• Zbog čega se ovakvim slučajevima trebaju baviti državni poglavari?
- Predsjednik ima pravo narediti promjenu tih stvari, on može zahtijevati od ministara da uvedu znatno strože uredbe koje štite životinje od okrutnosti ljudi.
• Jesu li odredbe o mučenju životinja, odnosno kazne za to, u Francuskoj oštre?
- Djela okrutnosti nad životinjama u Francuskoj su kažnjiva s dvije godine zatvora i 30.000 eura... Na žalost, mučenja koja se primjenjuju u laboratorijima nisu izložena suđenju, pa se pod krinkom znanstvenih istraživanja mogu provoditi najgora sramotna djela. To je sramota našega vremena, naše dehumanizirane civilizacije.
• Koje su životinjske vrste, prema vašim saznanjima, najugroženije takvim pokusima?
- Sve je više majmuna - koji su naši izravni bratići - zarobljenih u prirodi da bi napokon završili u laboratorijima, no također je sve više i pasa, mačaka, konja, kao i milijuna glodavaca koji su zlostavljani do smrti.
• Smatrate li da se ljudi danas o životinjama brinu više ili manje negoli prije 10, 20, 50 ili 100 godina?
- Znate, više nemam i ne mogu imati 20 godina, ali ne mogu reći kako su se ljudi ponašali prije 100 godina. Situacija je danas vrlo paradoksalna jer su ljudi jamačno znatno osjetljiviji nego prije, na primjer 50 godina, ali istodobno žive u svijetu u kojemu je životinja samo običan proizvod, izvor prihoda, sredstvo istraživanja. Čovjek je izgubio vezu koja ga spaja s prirodom, sa životinjama, on čak zaboravlja da je samo jedna vrsta živoga bića među milijunima drugih.
• Iako se čini da se razvijeni Zapad mnogo više brine o životinjama, zar nije upravo on leglo licemjerja? Cijela zapadna civilizacija ovisi ne samo o zdravstvenim nego i o kozmetičkim proizvodima testiranim na životinjama?
- Da, u pravu ste, to je hipokrizija i ja je svakodnevno pratim. Međutim, pogrešno je smatrati da proizvodi idu na tržište primjenom testova na životinjama. Pokusi na životinjama, osim barbarstva što ga uključuju u sebi, zapravo su gubitak vremena i novca, jer se rezultati dobiveni iz tih istraživanja nikad ne mogu primijeniti na čovjeka. To je biološka činjenica. Nijedna vrsta nije model za neku drugu, sve više učenjaka brani to stajalište, i upravo je to dovelo Europsku uniju do toga da prihvati novu uputu koja zabranjuje prodaju kozmetičkih proizvoda testiranih na životinjama.
• Jeste li općenito zadovoljni pravnom regulativom EU-a glede zaštite životinja?
- Prava životinja ovise o dobroj volji političara i o nekoliko otkrića do kojih se došlo ovih posljednjih godina, ali su svejedno sasvim nedostatna da bi se moglo govoriti o životinjskom »blagostanju«.
• Koje su države, uvjetno rečeno, najveći »prijatelji životinja«, a koje pak njihovi najveći »neprijatelji«?
- U tom smislu ništa nije postignuto, ali globalno gledajući zemlje sjevera, poput Švedske ili Njemačke, ipak prema životinjama iskazuju više poštovanja nego zemlje juga. Francuska je zemljopisno smještena između sjevera i juga, ali je njezina politika katastrofalna za životinje. Mi smo »crveni fenjer« u Europi i često se sramim što sam Francuskinja. S obzirom na to da nitko nije prorok u vlastitoj zemlji, nadam se da će Hrvatska poslušati moj poziv...
• Koliko udruge i fondacije poput vaše mogu pomoći društvu da životinje prestane tretirati kao bezvrijedna bića?
- Već se više od 30 godina borim za to da životinja bude poštovana kao osjećajno biće. To je iscrpljujuća bitka, ponekad sasvim obeshrabrujuća, ali nikad se neću predati i moja će se akcija nastaviti preko moje fondacije. Za mene su pokusi nad životinjama užas nad užasima i ne razumijem da ljudi, učenjaci obvezani da olakšaju patnje, mogu »sjeckati« živu životinju, osjećajnu, a da to u njima ne budi ni najmanje sažaljenje prema biću koje muče do smrti.
• No, jesu li u pravu oni koji tvrde da se u ovo doba terorizma, kad gine na tisuće nevinih, ponajprije treba brinuti o ljudima, a ne životinjama?
- Živimo u jedinome i istome svijetu. Protiv patnje, bila ona ljudska ili životinjska, moraju se boriti svi. Imam duboko poštovanje i veliko divljenje prema onima koji svoj život posvećuju spašavanju drugih života, svi činimo jednu obitelj i uzajamno se pomažemo. Jedini koji me zločesto kritiziraju jesu oni koji u životu ne čine ništa ni za koga drugoga.
• Što savjetujete običnim ljudima, kako da reagiraju kad na bilo koji način saznaju za ovakve brutalne eksperimente?
– Sasvim otvoreno: ljudi se ponekad mogu osjetiti nemoćnima jer se pokusi na životinjama općenito obavljaju na teško dostupnim mjestima pa je teško ustanoviti prirodu medicinskih eksperimenata. Prosvjedi, demonstracije i peticije ipak imaju određenu težinu jer političari moraju voditi računa o glasu naroda i o njegovim zahtjevima.
Uostalom, i ovaj je problem dospio do mene zato što su Zagrepčani organizirali prosvjede ispred Veterinarskog fakulteta. Nadam se da će isto tako dospjeti i do hrvatskih vlasti koje su samo nekoliko ulica dalje.

Ljubav i poštovanje Vjesnikovim čitateljima
• Planirate li, osim apelima i ovim intervjuom, Hrvatsku uskoro možda posjetiti i osobno?
– Na žalost, trenutačno imam zdravstvenih problema koji me sprječavaju da dođem u Hrvatsku, ali se iskreno nadam da ću jednoga dana upoznati vašu zemlju. Vrlo sam dirnuta mobilizacijom koja je pokrenuta protiv užasnih pokusa što se obavljaju na fakultetu u Zagrebu i uistinu, želim čestitati udruzi Prijatelji životinja u Hrvatskoj koja je obavila čudesan posao. Želim također prenijeti svoju ljubav i poštovanje svim vašim čitateljima.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

 21.7.2005.  - Novi list -  Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva podnijelo je prekršajnu prijavu protiv Veterinarskog fakulteta i voditelja pokusa na psima dr. Antuna Brkića, jer je operativni zahvat obavljen u vremenu trajanja karantene čime je počinjen prekršaj Zakona o veterinarstvu. Nakon uvida u dokumentaciju i provedenih upravnih i inspekcijskih nadzora Ministarstvo je utvrdilo da je od 30. lipnja 2005., kad su životinje uvezene, naređena karantena u trajanju od tri tjedna, do 21. srpnja, a prema Zakonu o veterinarstvu, tijekom karantene je zabranjeno obavljanje svih zahvata na životinjama, osim onih koji su vezani za provjeru zdravstvenog stanja. U Ministarstvu ističu da je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da je za vrijeme trajanja karantene na 22 psa od 34 uvezena obavljen zahvat na stražnjoj desnoj potkoljenici. Također napominju kako je postupak ishođenja potrebnih dozvola za uvoz i obavljanje pokusa na psima proveden u skladu s propisima o veterinarstvu i dobrobiti životinja kao i to da su psi, od prelaska granice na Bregani, bili pod stalnim nadzorom ovlaštenog veterinara kao i veterinarskog inspektora Grada Zagreba. Kompletnu dokumentaciju i rezultate istrage Ministarstvo je proslijedilo Državnom odvjetništvu.
S obzirom da predviđeno vrijeme trajanja karantene istječe danas, odluku o njenom raspuštanju donijet će veterinarski inspektor nakon pregleda i procjene zdravstvenog stanja pasa, kažu u Ministarstvu.
Osim prijava nadležnog ministarstva, javnosti se priopćenjem obratio i dio studenata s Veterinarskog fakulteta.

Svi su znali za pokuse

Na nedavne izjave dekanice Veterinarskog fakulteta dr. Ljiljane Pinter kako nije bila upoznata s mučenjima pasa, studenti naglašavaju kako je apsolutno svaki djelatnik tog fakulteta znao, ako ne u detalje onda barem činjenično, za pokuse koji se izvode, kao i za okrutnost i aljkavost osoblja na klinikama, pogotovo na Kirurgiji.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

21.07.2005. Vjesnik - Jedan od onih koji su digli svoj glas u aferi s psima kojima su na Veterinarskom fakultetu lomljene noge je i saborski zastupnik HDZ-a Andrija Hebrang. U razgovoru za Vjesnik govori o cijelom slučaju, ističući potrebu mijenjanja našeg zakonodavstva s tim u vezi.

• Krije li se iza afere s biglovima novac, ljudska glupost ili nekakva znanstvena znatiželja?
- Krije se, prije svega, potpuna bezosjećajnost za životinje kombinirana s gramzivošću za novcem po bilo koju cijenu. Iako su naši zakoni, u usporedbi s onima EU-ovima, neusporedivo nedorađeniji i blaži, oni ipak određuju cijeli niz postupaka čiji je cilj ne mučiti i ne žrtvovati životinju uzalud. A ovdje se žrtva životinje, nažalost, dogodila uzalud.
 

• Znači li to da je zakon zaobiđen?
- Zaobiđen je u nekoliko odredbi. No, prije bih govorio o potrebi za tim eksperimentom.
 

• Je li tako nešto bilo potrebno?
- Apsolutno nije!
 

• Ali, neki razmišljaju da, ako je nešto u korist liječenja čovjeka, sve je dopušteno. Je li baš tako?
 

- U članku 28. naš Zakon o dobrobiti životinja kaže da se pokusi na životinjama mogu dopustiti samo ako se svrha istraživanja ne može postići drugim dopuštenim znanstvenim metodama.
 

• A može li se u ovom slučaju?
- Može. Naime, preparat koji se ispituje služi za poboljšavanje i ubrzavanje zaraštavanja prijeloma kostiju. Takav preparat već je ispitan u nekoliko bioloških pokusa. Ako se već mora davati psima, može se davati onima koji su doživjeli prijelom noge u prometnoj nesreći.
 

• Kako?
- Napravi se ugovor s Veterinarskim fakultetom da će svi psi koji u sljedećoj godini dođu s frakturom kosti ekstremiteta dobiti taj preparat. Naravno, uz suglasnost vlasnika psa.
 

• Koja bi to bila brojka?
- Godišnje bi se, bez ikakva problema, moglo skupiti 200 pasa nad kojima bi se proveo pokus. A ne da mu se zbog pokusa lome noge. Osim toga, pokus s ovim preparatom već je napravljen na životinjama. Napravljen je, s jednom varijantom toga preparata, već i na ljudima. Prema tome, nije bilo nužno ponoviti pretkliničku fazu ispitivanja, i to baš na psima. Gospodin Vukičević u intervjuu Vjesniku pokazuje da uopće ne razlikuje psa od kokoši. Naime, za ljubitelje životinja svaka životinja jest životinja. Ali kod izbora žrtve moramo ipak gledati da izaberemo žrtvu koja će to manje teško podnijeti. A pas je, za razliku od većine drugih eksperimentalnih životinja, stoljećima vezan uz čovjeka. On je socijaliziran, razvio je visok stupanj inteligencije. Mučiti takvu životinju ili onu koja to nema, sasvim je različito.
 

• A to je slučaj s ovim psima?
- Biglovi koji su unesrećeni su petomjesečni psi. Stručnjaci kažu da petomjesečni psi, bez obzira što su živjeli u laboratorijskim uvjetima, zbog naslijeđa kroz stotine godina u toj dobi već znaju oko četrdesetak postupaka koje primjenjuju za normalan život s čovjekom. I sada, uspoređivati to sa životinjama koje se uzgajaju za hranu, za preživljavanje čovjeka, je neetično.
 

• Mislite li na usporedbu uživanja u restoranima u janjetini do pet kilograma?
- Da. Gospodin Vukičević u intervjuu kaže da bi se samo vegetarijanci smjeli baviti zaštitom životinja. To pokazuje da on ne razlikuje psa od životinje za ljudsku ishranu. Pitao bih ga: ako vam je to svejedno, zašto onda, dragi kolega, jedete pileći batak, a ne but jednoga psa?
 

• A je li točno da sve to i nije od danas, iako je tek sada izbilo u javnost i da nas neki tretiraju kao banana-državu u kojoj je kao sve dopušteno?
 

- Apsolutno. Ovakav eksperiment, pod ovakvim uvjetima, ne bi smjeli izvesti ni u jednoj civiliziranoj državi svijeta. Mnoge farmaceutske tvrtke, u nastojanju da dođu do što veće zarade, ne biraju sredstva. Pa kad ne mogu za ovakav eksperiment žrtvovati psa u svojoj zemlji, onda nađu državu u kojoj je to moguće zbog nezrelog zakonodavstva. I zbog nezrelih ljudi koji rade ovakve eksperimente. I onda im za velik novac podmetnu takav eksperiment koji se onda za njih provede. To je definitivno slučaj s nizom eksperimenata u Hrvatskoj, a ovaj je prototip.
 

• Zašto?
 

- Zato jer je u njemu prekršeno cjelokupno zakonodavstvo. Koje je labavo, ali ipak postoji. Pa tako npr. taj eksperiment nema dozvolu Ministarstva znanosti, nema suglasnost dekana Veterinarskog fakulteta, nema suglasnost dekana Medicinskog fakulteta, u čijim prostorijama se nalazi vlasnik tih pasa. Vlasnik pasa je udruga i ona uvozi pse za eksperiment u znanstvene svrhe, što je nedopustivo i neprimjereno znanstvenom radu. Kad sve to zbrojite, pitate se kako je moguće da sve to tako ide.
 

• Možda je odgovor u gramzivosti koju ste spomenuli?
- Ta gramzivost dijelom je financijska, a dijelom i znanstvena. Postoje znanstvenici koji ne prezaju ni pred čim da bi ostvarili svoj znanstveni cilj ili da bi ostvarili uvjete svog znanstvenog napredovanja.
 

• Je li to trend ili su to iznimke?
- Sva sreća, to su iznimke. Imamo bioetičko povjerenstvo na razini države koje se brine upravo o tome da pokusi koji se moraju provoditi, dijelom u pretkliničkim fazama ispitivanja lijeka nad životinjama, a u kliničkim na ljudima, budu apsolutno na najvišoj civiliziranoj razini. Nažalost, i tu imamo paradoks da je do prije godinu i pol predsjednik tog povjerenstva bio upravo gospodin Vukičević. Kad sam ga, kao tadašnji ministar, smijenio, proglasivši njegovu poziciju sukobom interesa jer se upravo on bavi znanstvenim istraživanjima, a treba biti etička barijera za te pokuse, onda su me napali da sam ga smijenio jer je drukčije političke orijentacije. Međutim, tu nije riječ o drukčijoj političkoj, nego o humanoj orijentaciji.
 

• Ljudi uvijek sumnjaju da se u takvim aferama netko financijski »omasti«? Je li to moguće?
- Ne mogu to tvrditi, jer nemam dokaza, ali se to ne može niti isključiti. Naime, u ovakvim uvjetima u kojima je rađen eksperiment on je neusporedivo jeftiniji nego da se to radilo negdje vani. Pa se postavlja pitanje nije li netko tu razliku stavio u džep? Dokaza nemamo, ali sumnje ostaju.
 

• Kako je u susjednim državama?
- Jako strogo. Naš zakon ima svega tridesetak članaka i rješava tek deset posto problema. Austrijski ima nekoliko desetaka stranica i nekoliko stotina članaka i usklađen je s onim što će EU morati imati za tri do pet godina. Svatko tko hoće biti član EU-a morat će prihvatiti takav zakon. Kad-tad. U Austriji je zabranjen cirkus u kojem je ukroćena ili dresirana divlja životinja. Zabranjen je tamo i umjetni uzgoj životinja za dobivanje krzna. U Austriji je zabranjeno ubijanje životinje koja je pri svijesti. Govorim o ubijanju zbog prehrane. I mnogo toga drugog.
 

• Kolika je kazna za one koji to prekrše?
- Do 15 tisuća eura.
 

• A kod nas?
- Kazne se kreću od 500 kuna, a najveća je 5000 kuna.
 

• A kolika je za ovaj slučaj?
- Najveća - 5000 kuna. Zamislite koliko je stimulativna ta kazna za nekoga, iako ne tvrdim da je to u ovom slučaju koji to radi za neku bogatu farmaceutsku kuću?
 

• Hoće i se mijenjati naš Zakon o dobrobiti životinja?
- Ovo je poticaj za to.

Dr. Vukičević ne razlikuje psa od kokoši, Vjesnik 19.7.2005.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

20.7.2005.  UUstanovi li se istragom Općinskoga državnog odvjetništva da su točni nalazi upravnog postupka, koji je zbog pokusa na 32 bigla proveden na Veterinarskom fakultetu, glavni bi osumnjičenici, profesori Antun Brkić i Slobodan Vukičević za krivotvorenje službenih dokumenata mogli dobiti i od tri mjeseca do pet godina zatvora.

Upravnim nadzorom Povjerenstva Ministarstva znanosti, koje je zbog njihova tzv. znanstvenog projekta imenovao ministar Primorac, ustanovljeno je da su istraživanje provodili mimo ingerencije i znanja Ministarstva znanosti, da su mijenjali, odnosno krivotvorili službenu dokumentaciju i nisu poštovali Zakon o dobrobiti životinja.

Glavni veterinarski inspektor mr. Željko Devčić u pratnji inspektora Tomislava Perokovića, koji su i prije nadzirali bigle na Veterini – i nisu uočili nikakve nepravilnosti (?!) - preksinoć su provjeravali mikročipove pokusnih pasa uvezenih iz Italije, vagali ih, mjerili im temperaturu... i provjeravali njihovo opće stanje.

– Kad sam ih obilazio, 13. srpnja, psi su očito već bili polomljeni, no nije mi bilo ni na kraj pameti da bi dr. Brkić mogao raditi nešto iza mojih leđa. Nisam zapazio ništa čudno, najmanje šavove od lomljenja kostiju – kazao je jučer mr. Devčić.

Što će biti sa psima, odlučit će njihov vlasnik. No inspektor ni jučer nije znao čiji su – nekoga od inkriminiranih profesora ili njihovih ustanova. Još od 14. srpnja tužiteljstvo ima i kaznenu prijavu udruge “Suza” protiv nepoznata počinitelja, zbog mučenja životinja, ali nikoga, pa ni doktore Brkića i Vukičevića još nitko nije prijavio.

– Nema nikakvog falsifikata, sve smo učinili prema zakonima, što će se utvrditi kad budem razgovarao s ljudima u Državnom odvjetništvu te s ministrom Primorcem – uzvraća prof. Slobodan Vukičević na nalaz Ministarstva te tvrdi da je riječ o podmetanjima.

Nije precizirao čija bi to bila podmetanja, ali smatra da je afera izbila zbog unutranjeg obračuna na Veterinarskom fakultetu. Vukičević ne odbacuje mogućnost eventualne pogreške i previda u dobivanju različitih dozvola, ali, kaže, ako se to i dogodilo, nije bilo namjerno. Smatra sramotnim to što u Hrvatskoj nitko ne brani znanost, dodavši da ni u snu nije vjerovao da se to može dogoditi.

– Ministarstvo znanosti nije odobrilo projekt jer u tom trenutku nije bilo novca. Zbog toga sam pse financirao osobno, odnosno preko svojih sponzora, ali sam siguran da bi Ministarstvo znanosti za nekoliko mjeseci odobrilo i financiralo projekt – tvrdi Vukičević te zaključuje da u ovom trenutku treba zaštititi znanost za dobrobit ljudi. U Hrvatsku se iz SAD-a vraća 5. kolovoza. (Večernji list, 20.7.2005.)

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

 Kodeks medicinske etike i deontologije  Vjesnik, 20.7.2005.
 

U Kodeksu medicinske etike i deontologije Hrvatskog liječničkog zbora, članak 6. odnosi se na biomedicinska istraživanja. U čl. 6. točka 1. govori se da se liječnik mora pridržavati odredbi Helsinške deklaracije Svjetske zdravstvene organizacije ustanovljene u Edinbourghu 2000. U jednoj od točaka izrijekom se naglašava da pri istraživanjima dobrobit pojedinca ima prednost pred interesima znanosti i društva i da je obveza liječnika da u medicinskim istraživanjima štiti život, zdravlje, privatnost i dostojanstvo ispitanika (točka 2. čl. 6.).
U točki 3. istoga članka naglašava se da je liječnik obvezan podastrijeti plan istraživanja na ocjenu nadležnom bioetičkom povjerenstvu u pogledu znanstvene opravdanosti i etičke prihvatljivosti. U tom prijedlogu moraju biti jasno ocijenjene moguće opasnosti i poteškoće te rizici u usporedbi s očekivanom dobrobiti za pojedinca i opće koristi za društvo. Posebno je naglašeno da u određenim istraživanjima treba prosuditi i moguću štetu za okoliš, a ako su uključene pokusne životinje primijeniti načelo najmanje patnje.
U točki 9. govori se da istraživanje novih profilaktičkih, dijagnostičkih i terapijskih postupaka mogu provoditi samo neovisni istraživači u okvirima odobrenog plana kliničkog pokusa.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

   Psi za pokuse legalno su uvezeni   - Novi list, 20.7.2005.

Lomljenje kostiju životinja radi testiranja lijekova nije kažnjiva djelatnost i sukladna je zakonu, naravno ukoliko se životinje u to vrijeme drže pod punom anestezijom, kazao je jučer glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Mladen Pavić, komentirajući novinske napise u kojima se sugeriralo da hrvatski zakoni zabranjuju testiranje lijekova na životinjama.
    – Stvorena je potpuno pogrešna slika o cijelom slučaju. Zakon je prekršen, ali ne zato što su psima pod anestezijom lomljene kosti, već zato što su pokusi izvođeni prije završetka trotjedne karantene. U Zakonu o dobrobiti životinja jasno stoji da su sva testiranja na životinjama dopuštena, ako je isključena životinjska bol i patnja, što se onda definira istovjetno operativnom zahvatu, navodi glasnogovornik. Osim toga, Pavić naglašava da je projekt apsolutno legalno dobio dozvolu za testiranje, kao i rješenje za uvoz pasa, a kasnije nepravilnosti i uvjete u kojima su psi držani nije želio komentirati navodeći da to nije posao Ministarstva nego veterinarske inspekcije.
    Aktivisti za zaštitu životinjskih prava, pak, groze se ovakvih tumačenja i smatraju kako je upravo labavi i neučinkoviti Zakon o dobrobiti životinja od Hrvatske napravio »poligon za legalno zlostavljanje životinja od strane inozemnih korporacija u svrhu stjecanja ekstraprofita«.

– Svi u pola glasa pričaju kako je projekt testiranja koji uključuje lomljenje kostiju naručila jedna velika američka farmaceutska tvrtka. Kako to da takva testiranja provode baš u Hrvatskoj i to bez ikakvih sankcija, pita se predsjednik udruge »Prijatelji životinja« Luka Oman koji uskoro kreće u kampanju hitnog mijenjanja Zakon o dobrobiti životinja. Aktivisti iz njegove udruge, uz mučni aspekt zlostavljanja nedužnih biglova na Veterinarskom fakultetu, ipak su zadovoljni odjekom u medijima kojim se javnost dijelom senzibilizirala za prava životinja. Između ostalog, »Prijatelji životinja« ovih će dana od Veterinarskog fakulteta dobiti rješenje kojima će im se predati 32 bigla iz karantene. Problema oko udomljavanja očito neće biti jer se za njihovo zbrinjavanje prijavilo više od 300 dragovoljnih udomitelja.
 

 Sve što ovdje vidite i pročitate slobodno isprintajte i dijelite ! Pojedini tekstovi i fotografije preuzeti su s web stranica udruge Prijatelji životinja www.prijatelji-zivotinja.hr