ddk46

Rat i metež posljedice su okretanja od dau-a. Kada je ljudski poredak usklađen s dau-om, konj se ne zlorabi u destruktivne svrhe. U simbiozi velikog klana konj nije bojni (vojni) nego djeluje konstruktivno u korist cijele zajednice. Parabola o konju, sažeta u jednom stihu, prikazuje generalan stav dauista: svaki prestup protiv dau-a, svako djelovanje protiv prirode, žudnja za suvišnim remeti ravnotežu unutar velikog klana. Svaki neprirodan čin koji nužno uzrokuje zlo i nesreću, uzrokovan je požudom, nezasitnošću i željom za stjecanjem.
(

komentare poglavlja 7., 10. i 44.)

Prva četiri reda mnogi komentatori i prevodioci tumače različito. Čen Gu-ying ovdje piše: „Ako vlada jedne države drži red, vojni transportni konji vraćaju se seljacima za rad na polju. Ako je vlada jedne države zapala u nered, čak se bređa kobila šalje na bojišnicu.“ D. C. Lau prevodi: „When the way prevails in the empire, fleet-footed horses are relegated to phlouging the fields; when the way does not prevail in the empire, war-horses breed on the border.“
Glavni razlog shvaćanja da bi kobile mogle oždrijebiti na bojišnici leži u tumačenju znaka šeng, što bi moglo značiti rađati (kotiti, ždrijebiti itd.) ali i živjeti, nastati, nastupiti. Po mišljenju kineskih historičara na bojišnicu su se dovodili samo pastusi ali ne i kobile. Slika da se čak bređe kobile šalju u boj i da bi se, apsurdno, na bojišnici mogle oždrijebiti, samo je žeđ za literarnim efektom. Slika vojnih konja koji pasu na polju seljaka, gaze i uništavaju usjev, također je lingvistički moguća, nije umjetno preuveličana, a literarno jednako upečatljiva.



		KAD U SVIJETU VLADA DAU KONJI DOVOZE GNOJIVO NA POLJE AKO U SVIJETU NE VLADA DAU NA POLJU PASU VOJNI KONJI NI JEDNO ZLO NIJE VEĆE OD POŽUDE NI JEDNA NESREĆA NIJE GORA OD NEZASITNOSTI NI JEDNA GREŠKA NIJE VEĆA OD STRASTI ZA STJECANJEM SAMO TKO SI JE DOSTATAN U SKROMNOSTI IMA UVIJEK DOVOLJNO

			Rat i metež posljedice su okretanja od dau-a. Kada je ljudski poredak usklađen s dau-om, konj se ne zlorabi u destruktivne svrhe. U simbiozi velikog klana konj nije bojni (vojni) nego djeluje konstruktivno u korist cijele zajednice. Parabola o konju, sažeta u jednom stihu, prikazuje generalan stav dauista: svaki prestup protiv dau-a, svako djelovanje protiv prirode, žudnja za suvišnim remeti ravnotežu unutar velikog klana. Svaki neprirodan čin koji nužno uzrokuje zlo i nesreću, uzrokovan je požudom, nezasitnošću i željom za stjecanjem. ( komentare poglavlja 7., 10. i 44.) Prva četiri reda mnogi komentatori i prevodioci tumače različito. Čen Gu-ying ovdje piše: „Ako vlada jedne države drži red, vojni transportni konji vraćaju se seljacima za rad na polju. Ako je vlada jedne države zapala u nered, čak se bređa kobila šalje na bojišnicu.“ D. C. Lau prevodi: „When the way prevails in the empire, fleet-footed horses are relegated to phlouging the fields; when the way does not prevail in the empire, war-horses breed on the border.“ Glavni razlog shvaćanja da bi kobile mogle oždrijebiti na bojišnici leži u tumačenju znaka šeng, što bi moglo značiti rađati (kotiti, ždrijebiti itd.) ali i živjeti, nastati, nastupiti. Po mišljenju kineskih historičara na bojišnicu su se dovodili samo pastusi ali ne i kobile. Slika da se čak bređe kobile šalju u boj i da bi se, apsurdno, na bojišnici mogle oždrijebiti, samo je žeđ za literarnim efektom. Slika vojnih konja koji pasu na polju seljaka, gaze i uništavaju usjev, također je lingvistički moguća, nije umjetno preuveličana, a literarno jednako upečatljiva.

			Matthias Claus: KADA SVIJET ŽIVI U SKLADU S DAU-OM KONJI SLUŽE SAMO U POLJOPRIVREDI. AKO SVIJET NE ŽIVI U SKLADU S DAU-OM KONJI SLUŽE VOĐENJU RATA. NEMA VEĆEG ZLA OD NEDOSTATKA ZADOVOLJSTVA. NEMA VEĆE NESREĆE OD NEUMJERENOSTI. NEMA VEĆE GREŠKE OD ŽUDNJE ZA POSJEDOM. SAMO TKO RAZUMIJE PRAVU MJERU IMA UVIJEK DOVOLJNO.

			I Đing Dau De Đing 47 45