Riječ "planet" dolazi od grčke riječi za lutalicu. Planete su nazvane tako jer pet planeta vidljivih golim okom: Merkur, Venera, Mars, Jupiter i Saturn lutaju amo tamo nasuprot "fiksnih" zvijezda koje se nalaze u pozadini.

Kroz mnoga stoljeća astronomi su pokušavali shvatiti kretanje planeta i tek u sedamnaestom stoljeću kada je Johanes Kepler ustanovio da se planeti kreću oko Sunca u elipsastoj orbiti, tada je kretanje planeta bilo potpuno shvaćeno.

Unutrašnji Sunčev sustav sadržava "zemljane" planete (planete slične Zemlji); Merkur, Veneru, Zemlju i Mars.

Zemljane planete su relativno male, sačinjene većinom od stijena i metala, i imaju rijetku atmosferu. Različitu atmosferu uzrokuju stanja na površini svakog zemljanog planeta koji mijenja uvjete potrebne za napredan život.

Četiri plinovita diva; Jupiter, Saturn, Uran i Neptun sačinjena su uglavnom od vodika i helija.

Jupiter je najveći i najmasivniji planet u Sunčevom sustavu. Neptun koji je najmanji od četiri plinovita diva - ima promjer četiri puta veći nego Zemlja.

Deveti planet, Pluton, najmanji je. Lebdeći na rubu Sunčevog sustava u društvu svog mjeseca Charona, Pluton je sitan i krševit i leden svijet s vrlo tankom atmosferom metana i dušika.